PRIČE ZA ODBRANU BEOGRADA
Park prijateljstva - spomenar državnika XX veka
NA POČETKU
Park prijateljstva u Novom Beogradu osnovan je 1961. godine, povodom održavanja Prve konferencije nesvrstanih zemalja u Beogradu. Ideja je bila da prisutni državnici u parku zasade po jedno stablo i simbolički oforme "Aleju mira".
Park prijateljstva, maj 2025.
Inicijativu za osnivanje "Parka prijateljstva" u Novom Beogradu pokrenuli su 1961. godine "Mladi gorani". Povod je bio оdržavanja Prvе kоnfеrеncijе "Pokreta nеsvrstanih" u Bеоgradu 1961. gоdinе. Za lokaciju parka odabran je prostor nedaleko od palate Izvršnog veća i Dunava. Na konkursu za idejno rešenje usvojen je projekat arhitekte Milana Pališaškоg. Veličina parka je 16,4 ha.
Park prijateljstva, simbоl bоrbе za mir i jеdnakоst svih narоda u svеta
Ideja je bila da prisutni državnici zasade u parku po jedno stablo i simbolički oforme "Aleju mira", koja je predstavljala centralnu osu - koridor parka.
Imajući u vidu dugovečnost biljke odabran je platan (Platanus x acerifolia). Sa ciljem da se krošnje spoje i obrazuju jedinstveni koridor, stabla su sađena na međusobnom rastojanju od 8 m.
Prvo stablo zasadio je 7. septembra 1961. godine predsednik Federativne Narodne Republike Jugoslavije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih Josip Broz Tito.
Prvo stablo u Parku prijateljstva posadio je Josip Broz Tito 7. septembra 1961. godine (izvor: Wikimedia)
Titov platan u Parku prijateljstva (21. juni 2025. godine)
U "Aleji mira", povodom Prvog samita nesvrstanih zemalja 1961. godine simetrično je zasađeno 28 stabala. I posle konferencije, Park prijateljstva nastavio je da se širi i živi. Nova stabla sadili su državnici DRUGE GENERACIJE.
Identifikaciona ploča platana, koji je posadio Josip Broz Tito
Do kraja XX veka svoje stablo u Parku prijateljstva posadila su 194 državnika.
Jedno od prvih stabala u Parku prijateljstva zasadio je 1961. godine GAMAL ABDEL NASSER, predsednik Egipta
Poslednje, 194. stablo zasadio je 1991. godine Jon Ilijesku, predsednik Rumunije. Zatim su naišle turbulentne godine. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija prestala je da postoji, a i svet je krenuo nekim sasvim drugim putevima.
Konačno, budućnost Parka prijateljstva krajnje je neizvesna. Moguće je da su prijateljstva mnogo skuplja nego li ranije. Moguće je i da 16,4 ha Parka prijateljstva u Novom Beogradu ovih godina takođe ima izuzetno visoku cenu, koju poneko može da plati. Bilo bi lepo da EPILOG bude lep!
U "Aleji mira", povodom Prvog samita nesvrstanih zemalja 1961. godine simetrično je zasađeno 28 stabala. (fotografije se mogu uvećati klikom mišem preko fotografije)
Park prijateljstva u Novom Beogradu jedinstven je park u svetu. Ne može se porediti sa velelepnim bečkim i pariskim carskim parkovima. Ali, izdvaja ga, manje ili više iskrena, želja za pravednijim svetom. Na istom mestu, nekoliko metara jedan od drugog, stabla prijateljstva sadili su državnici sa svih kontinenata, različitih titula, ideoloških i verskih opredeljenja. Na istom mestu susreli su se i državnici zemalja, koje i nisu bile baš u prijateljskim odnosima. Uprkos svim razlikama, državnici su tokom poseta Beogradu sadili svoja stabla. Park prijateljstva u Novom Beogradu je živi spomenar državnika XX veka.
No 25. (1961) - Ujedinjena Arapska Republika, GAMAL ABDEL NASSER (15. januar 1918-28. septembar 1970), predsednik
No 23. (1961) - Indonezija, AHMED SOEKARNO, (6. jun 1901–21. jun 1970), predsednik
(1961) - Burma / Myanmar, U NU (25. maj 1907–14. februar 1995), premijer
No 24. (1961) - Republika Kongo - Leopoldvil / Kinšasa, CYRILLE ADOULA, (6. jun 1901–21. jun 1970), predsednik
No 22. (1961) - Kambodža, princ NORODUM SIHANOUK (31. oktobar 1922–15. oktobar 2012), kralj
No 20. (1961) - Jemen, princ SAIFUL ISLAM AL-HASSAN of YEMEN, kralj
No 7. (1961) - Etiopija, car HAILE SELASSIE (23. juli 1892 - pogubljen 27. avgusta 1975), car
No 9. (1961) - Somalija, ADEN ABDULLAH OSMAN DAAR (9. decembar 1908-8. juni 2007), predsednik
No 18. (1961) - Nepal, šah MAHENDRA BIR BIKRAM SHAH DEV (11. jun 1920–31. januar 1972), kralj
No 16. (1961) - Sudan, IBRAHIM ABBOUD, predsednik
No 19. (1961) - Ekvador, HOSE JOAQUIM SILVA, ambasador
No 8. (1961) - Bolivija, FELMA VALORDE, ministar prosvete
No 4. (1961) - Irak, JAWAD al-MALIKI (NOURI KAMIL MUHAMMAD-HASAN), podpredsednik
No 6. (1961) - Liban, SALAM (NAWAF ABDALLAH SALIM SALAM), premijer
No 3. (1961) - Tunis, HAKIB BOURGUIBA (3. avgust 1903–6. april 2000), predsednik
No 5. (1961) - Indija, JAWAHARLAL NEHRU (14. novembar 1889–27. maj 1964), premijer
No 11. (1961) - Gana, FRANCIS KWAME NKRUMAH (21. septembar 1909–27. april 1972), predsednik
No 12. (1961) - Kipar, Arhiopiskop MAKARIOS III (Michael Christodoulou Mouskos)(13. avgust 1913–3. avgust 1977), predsednik
No 13. (1961) - Alžir, BENYOUCEF BENKHEDDA (23. februar 1920–4. februar 2003), guverner
No 26. (1961) - Tanganjika / Tanzanija, JULIUS KAMBARAGE NYERERE (13. april 1922–14. oktobar 1999), predsednik