PRIČE ZA ODBRANU BEOGRADA
Park prijateljstva - spomenar državnika XX veka
DRUGA GENERACIJA
Prvi samit Nesvrstanih zemalja završen je. U Parku prijateljstva ostala je "Aleja mira". Narednih decenija, državnici DRUGE GENERACIJE, tokom poseta Jugoslaviji i Beogradu, nastavili su da sade svoja stabla u Parku prijateljstva.
Park prijateljstva - Aleja prijateljstva, juni 2025.
Do kraja Prvog samita nesvrstanih zemalja 1961. godine prisutni državnici zasadili su 28 stabala, koja čine "Aleju mira". Narednih godina i decenija u posetu Beogradu dolazila je DRUGA GENERACIJA državnika.
Park prijateljstva, juni 2025.
Pre svake zvanične posete državnika usaglašava se protokol boravka. Svaki od protokola imao je dva dela: obavezni (očekivani) i neobavezni. U tadašnjoj Jugoslaviji izraz poštovanja državnici su pokazivali posetom i polaganjem venaca na grob "Neznanog junaka" na Avali. Reč je o obaveznom delu posete.
Park prijateljstva, juni 2025.
Osim odlaska na Avalu, gostima je, mimo "obaveznog" protokola, ponuđeno i da zasade svoje stable u Parku prijateljstva. Čini se da je većina državnika ponudu prihvatila. Tako su se na istom mestu "sreli" državnici sa svih kontinenata: carevi, kraljevi i kraljice; bivši revolucionari i doskorašnji kolonizatori; u vremenu "Hladnog rata" suprotstavljeni državnici Istočnog i Zapadnog bloka; prijatelji i neprijatelji. Stabla su zasadili državnici Sovjetskog saveza i SAD, predsednici Severnog i Južnog Vijetnama, državnici Pakistana, Indije i Bangladeša, Irana i Iraka, Kine i Tajvana ... Park prijateljstva je rastao.
Park prijateljstva u Novom Beogradu, juni 2025.
Dvadeseti vek se završio turbulentnim godinama i događajima. Poslednje, 194. stablo zasadio je 1991. godine Jon Ilijesku, predsednik Rumunije.
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija prestala je da postoji, a i svet je krenuo nekim sasvim drugim putevima. Prijateljstva su postala kratkotrajna, neizvesna i mnogo skuplja nego li ranije. Šta je bilo posle, ili EPILOG ...
(fotografije se mogu uvećati klikom mišem preko fotografije)
Do kraja XX veka svoje stablo u Parku prijateljstva posadila su 194 državnika. Svako stablo i svaka ploča u Parku prijateljstva postali su i deo istorije države i državnika, koji je stablo zasadio. Države su menjale imena, uređenja, granice, predsednike i premijere. Državnici, koji su zasadili stabla u Parku prijateljstva, završili su političku karijeru, a nastavak života proveli su manje, ili više srećno.
No 35. (1964) - Alžir, AHMED BEN BELLA (25. decembar 1916–11. april 2012), predsednik. U državnom udaru 1965. s vlasti ga je svrgao Huari Bumedijen.
No 46. (1966) - Alžir, HOUARI BOUMÉDIÈNE, (23. august 1932–27. decembar 1978), predsednik. Svrgao je sa vlasti Ahmeda Ben Belu.
No 48. (1976) - Indija, INDIRA GANDHI - Indira Priyadarshini Gandhi (19. novembar 1917-31. oktobar 1984), predsednik, poginula u atentatu.
No 166. (1988) - Indija, RAJIV GANDHI (20. avgust 1944–21. maj 1991), premijer, poginuo u atentatu.
No 49. (1968) - Rumunija, NICOLAE CEAUȘESCU, (13. januar 1918-25. decembar 1989), predsednik, pogubljen tokom državnog udara.
No 43. (1966) - Iran, šah MOHAMMAD REZA SHAH PAHLAVI (26. oktobar 1919–27. juli 1980), kralj. S vlasti ga je uklonio Ali Hosseini Khamenei.
No 167. (1989) - Iran, Ali Hosseini Khamenei, (rođen 19. aprila 1939), vrhovni ajatolah, svrgao šaha Rezu Pahlavija.
No 44. (1966) - Norveška, kralj OLAV V (2. juli 1903–17. januar 1991), kralj.
No 60. (1971) - Luksemburg, vojvoda Jean, Grand Duke of Luxembourg (5. januar 1921–23. april 2019), vojvoda.
No 63. (1972) - Holandija, kraljica JULIANA OF THE NETHERLANDS (30. april 1909–20. mart 2004), kraljica.
No 64. (1972) - Engleska, kraljica ELIZABETH II, kraljica (21. april 1926–8. septembar 2022).
No 67. (1975) - Belgija, kralj BAUDOUIN OF BELGIUM (7. septembar 1930–31. juli 1993).
No 98. (1977) - Danska, kraljica MARGARETHE II (rođena 16. aprila 1940. i princ HENRIK (11. jun 1934-13. februar 2018).
No 104. (1978) - Švedska, kralj CARL XVI GUSTAF (rođen 30. aprila 1946).
No 151. (1985) - Španija, kralj JUAN CARLOS I (rođen 5. januara 1938), kralj.
No 74. (1974) - Severni Vijetnam, PHAM VAN DONG (1. mart 1906-29. april 2000), premijer.
No 69. (1976) - Južni Vijetnam, NGUYEN HUU THO (10. juli 1910–24. decembar 1996), predsednik.
(1982) - Pakistan, MUHAMMAD ZIA-ul-HAQ (12. avgust 1924–17. avgust 1988), predsednik.
(1978) - Bangladeš, ZIAUR RAHMAN (19. januar 1936–30. maj 1981), predsednik.
No 91. (1976) - Somalija, MOHAMMED SIAD BARRE (6. oktobar 1919–2. januar 1995), predsednik.
No 29. (1962) - SSSR, GERMAN TITOV (Герман Степанович Титов),(11. septembar 1935–20. septembar 2000), kosmonaut.
No 30. (1963) - Maksiko, ADOLFO LÓPEZ MATEOS (26. maj 1909–22. septembar 1969), predsednik.
No 31. (1963) - Finska, URHO KALEVA KEKKONEN (3. september 1900–31. avgust 1986), predsednik.
No 31. (1963) - Organizacija ujedinjenih nacija, U THANT (22. januar 1909–25. novembar 1974), generalni sekretar.
No 53. (1969) - Italija, GIUSEPPE SARAGAT (19. septembar 1898–11. juni 1988), premijer.
No 57. (1970) - USA, RICHARD MILHOUS NIXON,(9. januar, 1913–22. april 1994), predsednik. Nakon afere Watergate, Nikson je dao ostavku 9. avgusta 1974.
No 81. (1975) - USA, GERALD FORD (GERALD RUDOLPH FORD JR.), (14. juli 1913–26. decembar 26, 2006), predsednik.
No 114. (1980) - USA, JAMES EARL CARTER Jr. (1. oktobar 1924–29. decembar 2024), predsednik.
No 72. (1973) - Libija, MUAMMAR MUHAMMAD ABU MINYAR AL-GADDAFI (1942–20. oktobar 2011), predsednik. Ubijen tokom državnog udara.
No 65. (1977) - Savezna republika Nemačka, WILLY BRANDT (18. decembar 1913–8. oktobar 1992), kancelar. Nakon otkrivanja špijunske afere bliskog saradnika, Brant je 7. maja 1974. godine podneo ostavku na kancelara Savezne republike Nemačke.
No 70. (1973) - SSSR, ALEKSEJ KOSIGIN (Алексей Косыгин), (21. februar 1904–18. decembar 1980), premijer.
No 95. (1976) - SSSR, LEONID BREŽNJEV (Леони́д Ильи́ч Бре́жнев) (19. decembar 1906–10. novembar 1982), predsednik.
No 163. (1988) - SSSR, MIKHAIL GORBACHEV (Михаи́л Серге́евич Горбачёв) (2. mart 1931–30. avgust 2022), predsednik.
No 156. (1986) - Kuba, FIDEL CASTRO (Fidel Alejandro Castro Ruz) (13. avgust avgust 1926–25. novembar 2016), predsednik.
No 164. (1988) - Zair, MOBUTU SESE SEKO KUKU NGBENDU WA ZA BANGA (14. oktobar 1930–7. septembar 1997), predsednik.
No 80. (1975) - Švedska, SVEN OLOF JOACHIM PALME, (30. januar 1927–28. februar 1986), premijer, stradao u atentatu.
No 82. (1975) - Tanzanija, JULIUS KAMBARAGE NYERERE (13. april 1922–14. oktobar 1999), predsednik.
No 90. (1975) - Portugal, FRANCISCO DA COSTA GOMES (30. juni 1914–31. juli 2001), predsednik.
No 92. (1976) - Japan, princ AKIHITO (rođen 32. decembra 1933), car.
No 96. (1976) - Francuska, VALÉRY GISCARD D'ESTAING (2. februar 1926–2. decembar 2020), predsednik.
No 99. (1977) - Angola, dr ANTÓNIO AGOSTINHO NETO, (17. septembar 1922–10. septembar 1979), predsednik.
No 111. (1979) - Gvineja, AHMED SÉKOU TOURÉ (9. januar 1922–26. mart 1984), predsednik.
No 113. (1979) - Italija, ALESSANDRO GIUSEPPE ANTONIO SANDRO PERTINI (25. septembar 1896–24. februar 1990), predsednik.
No 115. (1980) - Velika Britanija, MARGARET THATCHER (13. oktobar 1925–8. april 2013), premijer.
No 127. (1982) - Kanada, JOSEPH PHILIPPE PIERRE YVES ELLIOTT TRUDEAU (18. oktobar 1919–28. septembar 2000), premijer.